Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. marta sa temom „Okean, naša klima i vrijeme“.

Kada govorimo o vremenu i klimi, većina nas razmišlja samo o onome što se dešava u atmosferi. Ako zanemarimo okean, nedostaje nam veliki dio slike.

Pokrivajući oko 70 % površine Zemlje, okean je glavni „pokretač“ vremena i klime u svijetu. Takođe igra centralnu ulogu u klimatskim promjenama. Okean je takođe glavni pokretač globalne ekonomije (više od 90 % svjetske trgovine) i značajan izvor resursa za 40 % čovječanstva koje živi na 100 km od obale.

Okean apsorbuje većinu Sunčeve energije koja dolazi do Zemlje. Kako ekvatorijalna područja primaju mnogo više Sunčeve energije od polova, formiraju se ogromne horizontalne i vertikalne okeanske struje koje cirkulišu ovu toplotu oko planete. Neke od ovih struja prenose toplotu hiljadama kilometara prije nego što je ispuštaju nazad u atmosferu.

Okean se zagrijava i hladi sporije od atmosfere, pa vrijeme u priobalnim područjima ima tendenciju da bude umjerenije od kontinentalnog, sa manje toplih i hladnih ekstrema. Isparavanje iz okeana, posebno u tropskim predjelima, stvara većinu kišnih oblaka, utičući na položaj vlažnih i suvih zona na kopnu. Ogromna količina energije koju prihvata okean stvara najmoćnije i najrazornije oluje na svijetu i ekstremne događaje kao što su cikloni (uključujući tropske i van tropske).

Preko 90 % dodatne toplote „zarobljene“ na Zemlji zbog antropogenih emisija ugljenika skladišti se u okeanu ‒ samo oko 2,3 % zagrijava atmosferu, dok ostatak topi snijeg i led i zagrijava kopno. Kao rezultat, atmosfera se zagrijava sporije nego što bi inače. To, međutim, ne bi trebalo da nas uspava, jer zagrijavanje okeana samo odlaže puni uticaj klimatskih promjena. Prekomjerna toplota doprinosi porastu nivoa mora (usljed termičkog širenja), anoksičnih (bez kiseonika) okeanskih područja, topljenja morskog leda, morskih toplotnih talasa, izbjeljivanja korala i drugih nepovoljnih sredina za život u moru.

Okean takođe apsorbuje dio ugljen-dioksida koji emituju ljudske aktivnosti, uzrokujući da morska voda postane kiselija (ili, tačnije, manje alkalna). Acidifikacija (zakiseljavanje) okeana već šteti koralnim grebenima i ribolovu na grebenima na koje se oslanja oko milijardu ljudi.

Izvor:WMO