Prema analizi naučnika američke Nacionalne administracije za okean i atmosferu (NOAA), 2020. godina svrstava se na drugo mjesto najtoplijih godina na planeti u periodu 1880‒2020. godine, pomjerivši 2019. godinu na treće mjesto.

Prosječna temperatura površine kopna i okeana u svijetu u 2020. godini bila je 0,98°C iznad prosjeka 20. vijeka ‒ samo 0,02°C niža od rekordno tople 2016. godine.

Globalna temperatura kopna i okeana u 2020. bila je 1,19°C iznad prosjeka perioda 1880–1900. godine.

Bila je to i 44. uzastopna godina na Zemlji (od 1977. godine) sa globalnom temperaturom kopna i okeana, iznad prosjeka 20. vijeka.

Sedam najtoplijih godina u periodu 1880‒2020. godine zabilježeno je od 2014. godine; 10 najtoplijih godina dogodilo se od 2005. godine. 1998. godina više nije među 10 najtoplijih godina, trenutno je 11. najtoplija godina u 141-godišnjem periodu.

Godišnja globalna temperatura kopna i okeana povećavala se po prosječnoj stopi od +0,08°C po deceniji od 1880. godine; međutim, od 1981. prosječna stopa rasta je više nego dvostruko veća od te brzine (+0,18°C).

Dekada 2011‒2020. godine bila je najtoplija zabilježena za cijelu planetu, sa odstupanjem globalne temperature kopna i okeana od +0,82°C. Nadmašila je prethodni rekord od +0,62°C postavljen u dekadi 2001–2010. godine.

Temperatura površine kopna i okeana na sjevernoj hemisferi u 2020. godini bila je najviša u 141-godišnjem periodu (1,28°C iznad prosjeka 20. vijeka).

Prosječna globalna temperatura površine kopna u 2020. godini bila je 1,59°C iznad prosjeka 20. vijeka – najviša u 141-godišnjem periodu i premašila je prethodni rekord zabilježen 2016. godine za 0,05°C. Šest najviših globalnih temperatura kopna zabilježeno je od 2015. godine, a deset najviših od 2005. godine.

Prosječna globalna temperatura površine okeana u 2020. godini bila je treća najtoplija, sa odstupanjem od prosjeka 20. vijeka od 0,76°C. Samo su 2016. i 2019. godine bile toplije.

Najnoviji podaci koje je objavila evropska Služba za klimatske promjene Kopernikus (Copernicus Climate Change Service) pokazuju da je globalno 2020. godina bila u rangu sa 2016. godinom najtoplijom godinom ikad zabilježenom.

  1. godina bila je za 0,6°C toplija od prosjeka standardnog referentnog perioda 1981‒2010. godine i oko 1,25°C toplija od prosjeka predindustrijskog perioda 1850‒1900. godine.

Posljednjih šest godina (2015‒2020) je šest najtoplijih zabilježenih godina, a period 2011‒2020. godine najtoplija decenija.

Evropa je u 2020. godini zabilježila svoju najtopliju godinu, za 0,4°C topliju od 2019. godine koja je do sada bila najtoplija godina i za 1,6°C topliju od prosjeka predindustrijskog perioda 1850‒1900. godine.

Najveće odstupanje godišnje temperature od prosjeka perioda 1981‒2010. godine  zabilježeno je na Arktiku i u sjevernom Sibiru ‒ u većini područja odstupanje godišnje temperature je iznosilo čak 3°C, a na nekim lokacijama i preko 6°C.

Zima 2019/2020 i jesen 2020. takođe su bile najtoplije zabilježene sezone. Zima 2020. (od decembra 2019. do februara 2020. godine) premašila je prethodnu najtopliju zimu 2016. godine za skoro 1,4°C, dok je jesen (od septembra do novembra 2020. godine) premašila stari rekord postavljen 2006. godine za 0,4°C. Pored toga, u zapadnoj Evropi je krajem jula i početkom avgusta zabilježen snažan toplotni talas.

Koncentracije CO2 u atmosferi nastavile da rastu u 2020. godini po stopi od približno 2,3±0,4 ppm godišnje (što predstavlja nešto manju stopu porasta nego prethodne godine) i dostigle su maksimum od 413 ppm tokom maja 2020. godine.

Prosječni godišnji obim leda u Arktičkom okeanu u 2020. godini iznosio je približno 3,93 miliona kvadratnih kilometara i izjednačio se sa 2016. godinom, kao najmanji zabilježeni obim. Pet najmanjih godišnjih obima leda na Arktiku zabilježen je u posljednjih pet godina (2016‒2020).

Godišnji obim antarktičkog morskog leda bio je blizu prosjeka i iznosio je 4,44 miliona kvadratnih milja.

Globalni tropski cikloni u 2020. godini postigli su rekord: Ukupno 103 imenovane oluje dogodile su se širom svijeta u 2020. godini, izjednačujući rekordni broj zabilježen u 2018. godini. Sjeverni Atlantik odigrao je neobično veliku ulogu u globalnoj aktivnosti 2020. godine, čineći oko 30 % globalne akumulirane energije ciklona i imenovanih oluja ‒ što je više nego dvostruko više od njegovog uobičajenog udjela.

Okeani su bili izuzetno topli: Godišnja globalna temperatura površine okeana 2020. bila je treća zabilježena (0,76°C iznad proseka 20. vijeka ‒ samo su 2016. i 2019. Godina bile toplije.

Izvor:NOAA, Copernicus Climate Change Service