Prema posljednjem ažuriranju zvanične Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), evropski bizon više se ne nalazi u kategoriji ranjive vrste (Vulnerable) ‒ premješten je u kategoriju vrsta blizu ugroženosti (Near Threatened).

Velika stada divljih bizona nekada su tumarala Evropom, što je zabilježeno još na drevnim pećinskim slikama. Ali antropogeni pritisci, gubitak staništa (krčenje šuma) i lov, prouzrokovali su smanjenje njihove populacije, pa je do 1920-ih godina ovaj najveći evropski kopneni sisar izumro (osim u zoološkim vrtovima).

Napori za vraćanje bizona u njihovo prirodno stanište započeti su u Poljskoj pedesetih godina prošlog vijeka.

Brojnost evropskog bizona porasla je sa oko 1.800 u 2003. godini na više od 6.200 u 2019. godini, uglavnom u Poljskoj, Bjelorusiji i Rusiji.

Bizoni su raspoređeni u gotovo 50 krda (47), od kojih je većina premala da bi preživjela bez nastavka konzervacijskih aktivnosti.

Uprkos dobrim vijestima za evropske bizone, posljednje ažuriranje Crvene liste pokazalo je da je izumrla 31 vrsta biljaka i životinja, uključujući tri vrste žaba iz Srednje Amerike, 17 slatkovodnih riba na Filipinima, dugoušastog slijepog miša lorda Hove i 11 biljnih vrsta.

Na Crvenoj listi IUCN -a sada je 128.918 vrsta, od kojih 35.765 prijeti izumiranje.

Izvor:BBC, IUCN