Pregledni naučni rad/Naučnaя obzornaя statья/Scientific paper review
UDC 911.2/.3:338.1(100)
DOI 10.7251/HER2016OOZAK
DOWNLOAD .pdf
Vladimir Aleksandrovič Kolosov, Elena Aleksandrovna Grečko, Ksenija Vladimirovna Mironenko, Elena Nikolaj evna Samburova, Nikolaj Aleksandrovič Sluka, Irina Nikolajevna Tikunova, Tatj ana Haimovna Tkačenko, Aleksandar Viktorovič Fedorčenko i Pavel Jypjevič Fomičev
Katedra za geografiju svjetske privrede, Geografski fakultet, Moskovski državni univerziget — Lomonosov, Ruska Federacija
Sažetak: Početak epohe „tranzщije svetske privrede” i formiranja multipolarnog sveta eksperti tesno povezuju sa odstupanjem od dostignuća globalizacije, sa sve većim istщanjem veličine regionalizma, sa sve većom diverzifikacijom i fragmentacijom savremenog sveta, sa povećanjem rizika i pretnji svetskom razvoju. To aktuelizuje problematiku proučavanja prostorne organizacije globalne ekonomije i istovremeno, zahtevajući novu „ideologiju”, usložnjava izbor prioriteta u naučno-istraživačkoj delatnosti Katedre za geografiju svetske privrede Geografskog fakulteta Državnog univerziteta „M. V. Lomonosov” za period od 2016. do 2020. godine. U radu se navode neki rezulgati, donesenih putem „bure ideja” kolektiva. Posebno se ističe daje potrebna sušginska revizij a temeljnih naučnih pojmova teritorij alne podele rada, a takođe sveobuhvatne ocene savremenog suodnosa k.ъučnih aktera svetske privrede. Među njima su, pre svega, zemlje-giganti, posebno Kina, koja se rapidno razvija, i predstavlja svojevrsnu lokomotivu za uključivanje zemalja u razvoju u međunarodnu podelu rada. Drugo, sve je osetljiviji utщaj transnacionalnih korporacija na opštu arhitekturu i teritorijalnu organizaciju svetske privrede. Dati fenomen zahteva osnivanje nove problemske oblasti u nauщi — korporativne geopoafije, kao instrumenta, koji omogućava svestrano istraživanje transnacionalne podele rada. Promene u rasporedu aktivnih snaga u tesnoj su vezi sa transformacijama u okviru industrijske i prostorne strukture globalne ekonomije. U radu se postavljaju pitanja o razvoju takvih procesa, kao što su servisizacija privrede, reindustrijalizacija i neoindustrijalizacija, pod kojim se podrazumeva evolucioni prelaz na naučno intenzivnu, visokotehnološku i masovno radno štedljivu i ekološkii efikasnu industrijsku proizvodnju. Na osnovu preliminarnih istraživanja sa pozщije relativno novog metodološkog pristupa (formiranja lanaca viška vrednosti) označen je vektor „geografske tranzicije” u njihovom prelasku iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju. To označava usložnjavanje teritorijalne strukture svetske privrede i povećanju značaja Poluperiferije. Adekvatnu pažnju i analizu zahtijeva prostorna proj ekcij a globalnih procesa u vidu izdvajanja posebne tvorevine — arhipelaga gradova, koji konsoliduje međunarodne mrežne strukture TNK u noseću armaturu svetske privrede. Zapaža se perspektivnost u objedinjavanju rada u oblasti geografije svetske privrede u području atlasnih informacionih sistema (AIS), koji prema svojim funkcionalnim mogućnostima spadaju u viši nivo elektronskih atlasa.
Ključne reči: geografija svetske privrede, međunarodna podela rada, industrijski i prostorni pomaci u strukturi globalne privrede, zemlje-giganti, korporativna geografija, arhipelag gradova, atlasni informacionn sistemi, prioritetn istraživanja 2016—2020. g.
Vladimir Aleksandrovič Kolosov, Elena Aleksandrovna Grečko, Kseniя Vladimirovna Mironenko, Elena Nikolaevna Samburova, Nikolaй Aleksandrovič Sluka, Irina Nikolaevna Tikunova, Tatьяna Haimovna Tkačenko, Aleksandr Viktorovič Fedorčenko i Pavel Юrьevič Fomičev
Moskovskiй gosudarstvennый universitet imeni M. V. Lomonosova, geografičeskiй fakulьtet, kafedra geografii mirovogo hozяйstva, Rossiя
Annotaciя: Nastuplenie эpohi «mirohozяйstvennogo perehoda» i formirovaniя mnogopolяrnogo mira tesno uvяzыvaetsя эkspertami s otkatom ot zavoevaniй globalizacii, usnjleniem formata regionalizma, vse vozrastaющeй diversifikacieй i fragmentacieй sovremennogo mira, uveličeniem riskov i ugroz mirovomu razvitiю. Эto aktualiziruet problematiku izučeniя prostranstvennoй organizacii globalьnoй эkonomiki i odnovremenno, trebuя novыh «ideologiй», osložnяet vыbor prioritetov v naučno-issledovatelьskoй deяtelьnosti kafedrы geografii mirovogo hozяйstva geografičeskogo fakulьteta MGU imeni M.V. Lomonosova na 2016—2020 gg. V statьe podvodяtsя nekotorыe itogi «mozgovogo šturma» kollektiva. Osobo otmečaetsя, čto v suщestvennoй revizii nuždaetsя osnovopolagaющee dlя nauki ponяtie territorialьnogo razdeleniяtruda, a takže vseobъemlющaя ocenka sovremennogo sootnošeniя klюčevыh aktorov mirovogo hozяйstva. V ih čislo vhodяt, vo-pervыh, stranы-gigantы, v častnosti stremitelьno rastuщiй Kitaй — svoego roda lokomotiv vklюčeniя v meždunarodnoe razdelenie truda razvivaющihsя stran. Vo-vtorыh, vse bolee oщutimo vozdeйstvie na obщuю arhitekturu i territorialьnuю organizaciю mirovoй эkonomiki transnacionalьnыh korporaciй. Fenomen trebuet sozdaniя novoй naučnoй problemnoй oblasti — korporativnoй geografii, kak instrumenta, pozvolяющego vsestoronne issledovatь transnacionalьnoe razdelenie truda. Izmeneniя v rasstanovke deйstvuющih sil tesneйšim obrazom svяzanы s transformaciяmi v otraslevoй i prostranstvennoй strukture globalьnoй эkonomiki. V statьe podnimaюtsя voprosы razvitiя takih processov, kak servisizaciя эkonomiki, reindustrialaziщi i neoindustrializaciя, pod kotoroй ponimaetsя эvolюcionnый perehod k naukoemkomu, vыsokotehnologičnomu, massovo trudozameщaющemu i эkologičeski эffektivnomu promыšlennomu
proizvodstvu. Na osnove predvaritelьnыh issledovaniй s poziciй sravnitelьno novogo metodologičeskogo podhoda — formirovaniя cepoček dobaюennoй stoimosti — oboznačen vektor «geografičeskogo perehoda» v ih sozdanii iz razvitыh stran v razvivaющiesя Эto označaet usložnenie territorialьnoй strukturы mirovogo hozяйstva i uveličenie značimosti Poluperiferii. Pristalьnogo vnimaniя i analiza trebuet prostranstvennaя proekciя globalizacionnыh processov v vide obosobleniя osobogo obrazovaniя — arhipelaga gorodov, konsolidiruющego meždunarodnыe setevыe strukturы TNK v oporno-uzlovoй karkas mirovogo hozяйstva. Otmečaetsя perspektivnostь obъedineniя rabot v oblasti geografii mirovogo hozяйstva v srede atlasnыh informacionnыh sistem (AIS), kotorыe po svoim funkcionalьnыm vozmožnostяm otnosяtsя k vыsšemu klassu эlektronnыh atlasov.
Klюčevыe slova: geografiя mirovogo hozяйstva, meždunarodnoe razdelenie truda, otraslevыe i prostranstvennыe sdvigi v strukture globalьnoй эkonomiki, stranы-gigantы, korporativnaя geografiя, arhipelag gorodov, atlasnыe informacionnыe sistemы, prioritetы issledovaniй, 2016—2020 gg.
Vladimir Alexandrovich Kolosov, Elena Alexandrovna Grechko, Xenia Vladimirovna Mironenko, Elena Nikolayevna Samburova, Nikolay Alexandrovich Sluka, Irina Nikolayevna Tikunova, Tatyana Haimovna Tkachenko, Alexandr Victorovich Fedorchenko, Pavel Yuryevich Fomichev
Department for Geography of World Economy, Faculty of Geography, Moscow State University Lomonosow, Russian Federation
Abstract. The advent of “world economic transition” and the fonnation of a multipolar world is closely linked, accolding to experts, with loss of globalization advances, which strengthens regionalism, increases diversification and fragmentation of the modem world, creating risks and threats to the world development. In this light studying the spatial organization of the global economy becomes more impoltant, and at the same time that complicates the choice of pliorities in the lesearch activities of the Department of geography of the world economy, Faculty of Geography, Moscow State Lomonosov University in 2016-20, requiring a new research ‘fideology”. The alticle summarizes some ideas expressedby the depaltment staff. It specifies that concept of tenitorial division of labor, as well as the defined set of key act01sin the world economy and common assumptions regarding their contributions to its development needs a significant revision. The above firstly concerns giant developing countries, in particular rapidly growing China— a kind of locomotive entraining other developing states. Further, the impact of multinationals on the overall architecture and the territorial organization of the global economy becomes more and more tangible. This phenomenon requires the creation of a new scientific area of concern — the corporate geography as a tool to thoroughly investigate the transnational division of labor. Changes in the balance of acting forces are closely related to changes in indust1Y composition and spatial organization of the global economy. The article raises the issues of development of such processes as tertiarization of the economy, reindustrialization and neoindustrialization, the latter being understood as an evolutionmy transition to a knowledge-intensive, high-tech, mass labor-replacing and environmentally efficient industrial production. Basing on preliminary’ research from the standpoint of a relatively new methodological approach fonnation of value chains — the vector of “geographical transition” ” in their creation from developed to developing countries was designated. This means increasing complexity of the territorial structure of the world economy and an increase in the importance of semi-periphery. A spatial projection of globalization processes in the fonn of emerging “archipelago of cities”, which consolidates the international network of TNCs as the supporting node frame of the global economy requires close attention and analysis. The need of comprehending the study scope in the field of geography of the world economy in medium Atlas Information Systems (AIS), which in terms of functionality belong to the upper class of electronic atlases, is noted.
Key words: geography of the world economy, the international division of labor, changes in industry composition and spatial organization of the global economy, giant country, corporate geography, urban archipelago, atlas information systems, research priorities, 2016-2020.
CITIRAJTE (Cite this article):
Kolosov, V. A., Grečko, E. A., Mironenko, K. V., Samburova, E. N., Sluka, N. A., Tikunova, I. N., Tkačenko, T. H., Fedorčenko, A. V., & Fomičev, P. J. (2016). Horizonti istraživanja u oblasti geografije svetske privrede (povodom 25-godišnjice Katedre za geografiju svetske privrede). Herald, 20, 3−23. doi:10.7251/HER2016003AK
Kolosov, V. A., Grechko, E. A., Mironenko, X. V., Samburova, E. N., Sluka, N. A., Tikunova, I. N., Tkachenko, T. H., Fedorchenko, A. V., & Fomichev, P. Y. (2016). Horizons of Research in Geography of the World Economy (The 25th Anniversary of Department for Geography of World Economy). Herald, 20, 3−23. doi:10.7251/HER2016003AK