Originalni naučni rad/Original scientific paper
UDC  502.131.1:711.7/.8(497.11)“…/2035“
DOI 10.7251/HER2125025D
DOWNLOAD .pdf


 

Dejan Đorđević1, Tijana Dabović1, Tijana Đorđević2 i Bojana Pjanović1
1Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Beograd, Srbija
2Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad, Srbija

 

Sažetak: U prve dve decenije 21. veka, sistem prostornog planiranja u Srbiji je pretrpeo značajniju transformaciju prateći opšte trendove u zemlji. Prevladavanje neoliberalnog-tržišnog modela ekonomije direktno je dovelo do pogoršanja u sektoru socijalnih usluga i sektoru zaštite životne sredine, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu finansiranja. Istovremeno, gradovi i regioni u Srbiji, kroz program decentralizacije, sve više preuzimaju kontrolu nad svojim razvojem, ali uz dominantan sektorski pristup i izrazite strukturne nejednakosti, ne uspevaju sve rešiti lokalnim delovanjem, te je kreiranje nacionalnog prostornog okvira postalo sve potrebnije. Radi sagledavanja i budućeg smanjenja socijalnih i ekonomskih nejednakosti na teritoriji države, u novembru 2019. godine pokrenuta je izrada Prostornog plana Republike Srbije od 2021. do 2035. godine, koji je u februaru 2021. postigao konačni status nacrta. Nažalost, ovaj nacionalni prostorni okvir je više primio oblik pravne osnove za masivni infrastrukturni projekat, a ne sveobuhvatnog razvojnog dokumenta, uz neuspešno ili pažljivo izbegavanje da se pozabavi političkom, socijalnom i ekonomskom neizvesnošću koju donose globalni izazovi tehnoloških, klimatskih promena i trenutne pandemije. Iz tog razloga je i izrada scenarija prostornog razvoja Republike Srbije, bila ograničena pojednostavljivanjem glavnih trendova u budućim teritorijalnim akcijama, a prema uputstvima Ministarstva. S druge strane, izrada je pojednostavljena i zbog toga što se ne daje vidljiva alternativa trenutnim prostornim politikama. U radu se analiziraju uzročno-posledične veze koje su dovele do trenutnog scenarija planiranja, dajući primere ublažavanja i relativizacije prostornih problema i razvija se diskusija oko efikasnosti sektorskog pristupa u polju izrade scenarija i u prostornom planiranju u Srbiji.
Ključne reči: prostorno planiranje, scenario, prostorni razvoj, 2035. godina, Srbija.


 

METHODOLOGICAL APPROACH TO CREATION OF SPATIAL DEVELOPMENT SCENARIO OF THE REPUBLIC OF SERBIA UNTIL 2035

 

Dejan Đorđević1, Tijana Dabović1, Tijana Đorđević 2 and Bojana Pjanović1
1University of Belgrade, Faculty of Geography, Belgrade, Serbia
2University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Novi Sad, Serbia

 

Abstract: In the first two decades of the 21st century, the spatial planning system in Serbia has undergone a significant transformation following the general trends in the country. The prevalence of the neoliberal-market model of the economy has directly led to a deterioration in the social services sector and the environmental protection sector, both in terms of quality and in terms of financing. At the same time, cities and regions in Serbia, through the decentralization program, are increasingly taking control of their development, but with a dominant sectoral approach and pronounced structural inequalities, they fail to solve everything by local action, and the creation of a national spatial framework has become increasingly necessary. In order to consider and future reduction of social and economic inequalities on the territory of the state, in November 2019, the development of the Spatial Plan of the Republic of Serbia from 2021 to 2035 was initiated, which in February 2021 reached the final status of the draft. Unfortunately, this national spatial framework has taken the form of a legal basis for a massive infrastructure project rather than a comprehensive development document, with unsuccessful or careful avoidance to address the political, social and economic uncertainty posed by global challenges of technological, climate change and the current pandemic. For that reason, the development of the scenario of spatial development of the Republic of Serbia was limited by simplifying the main trends in future territorial actions, according to the instructions of the Ministry. On the other hand, the creation has been simplified also because there is no visible alternative to the current spatial policies. The paper analyzes the cause-and-effect relationships that led to the current planning scenario, giving examples of mitigation and relativization of spatial problems and develops a discussion on the effectiveness of the sectoral approach in the field of scenario development and spatial planning in Serbia.
Key words: spatial planning, scenario, spatial development, year 2035, Serbia.


CITIRAJTE (Cite this article):

Đorđević, D., Dabović, T., Đorđević, T., & Pjanović, B. (2021). Metodološki pristup izradi scenarija prostornog razvoja Republike Srbije do 2035. godine. Glasnik/Herald, 25, 25‒52. https://doi.org/10.7251/HER2125025D

Đorđević, D., Dabović, T., Đorđević, T., & Pjanović, B. (2021). Methodological Approach to Creation of Spatial Development Scenario of the Republic of Serbia Until 2035. Glasnik/Herald, 25, 25‒52. https://doi.org/10.7251/HER2125025D


Autor za korespondenciju: Dejan Đorđević, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Studentski trg 3/3, 11000 Beograd, Srbija, E-mail: dejan.djordjevic@gef.bg.ac.rs

Corresponding author: Dejan Đorđević, University of Belgrade, Faculty of Geography, Studentski trg 3/3, 11000 Belgrade, Serbia, E-mail: dejan.djordjevic@gef.bg.ac.rs