Geografsko društvo Republike Srpske objavilo je naučnu monografiju „Uticaj savremenih klimatskih promjena na fitogeografska obilježja Republike Srpske“ autora dr Tatjane Popov.

Sadržaj monografije možete pogledati OVDJE .

Problematika uticaja klimatskih promjena na biljni svijet danas predstavlja veoma aktuelno istraživačko polje u sklopu proučavanja savremenih promjena u životnoj sredini. Tokom posljednjih decenija raste zabrinutost zbog potencijalnih uticaja globalnih klimatskih promjena na biljne vrste i ekosisteme. Istraživanja klime, kao glavnog faktora koji određuje zakonitosti geografskog rasprostranjenja vegetacije, dobijaju sve veći značaj u biogeografiji i srodnim naukama upravo u kontekstu istraživanja posljedica klimatskih promjena na dinamiku vegetacionog pokrivača. Sve je više istraživanja u svijetu koja dokazuju da savremene klimatske promjene dovode do promjena oblasti rasprostranjenja (areala), fiziologije i sezonskog ciklusa (fenologije) biljnih vrsta, kao i da su promijenjeni klimatski uslovi već doveli do lokalnog ili globalnog izumiranja određenih biljnih vrsta.

U uvodnom poglavlju monografije analizirana je uslovljenost i interakcije između klime i vegetacije. Zatim je dat pregled relevantnih naučnih saznanja u svijetu o problematici uticaja savremenih klimatskih promjena na biljni svijet. Dat je prikaz uočenih klimatskih promjena od početka 20. vijeka – prvenstveno promjena atmosferske koncentracije gasova staklene bašte, promjena temperature vazduha, promjena režima padavina i promjena ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. Analiziran je njihov uticaj na fiziologiju, fenologiju i rasprostranjenje biljnih vrsta, te na biljne zajednice, kao i na funkcije i dinamiku ekosistema.

Prije determinisanja uticaja klimatskih promjena na fitogeografska obilježja analizirane su opšte ekološke karakteristike prostora Republike Srpske, kao i njena fitogeografska obilježja.

Savremene klimatske promjene u Republici Srpskoj u periodu 1961‒2015. godine determinisane su kompleksnom analizom osnovnih klimatskih elemenata: temperature vazduha, padavina, vlažnosti vazduha, oblačnosti i insolacije, kao i analizom više složenih klimatskih indeksa, koji predstavljaju opšteprihvaćenu standardnu metodologiju za analizu klimatskih promjena u svijetu.

Uočeni trendovi temperature vazduha i padavina dovedeni su u vezu sa promjenama rasta, razvoja i sezonskih aktivnosti biljaka u Republici Srpskoj.

U posljednjim poglavljima monografije dat je osvrt na projekcije klimatskih promjena u svijetu i u Republici Srpskoj do kraja 21. vijeka, kao i na njihov potencijalni uticaj na biljni svijet. Nakon toga, predložene su osnovne mjere adaptacije, koje će biti neophodno sprovoditi kako bi se ublažili negativni efekti klimatskih promjena na biljni svijet.